ZLOČINCI tkz. HVO-A NA ZVJERSKI NAČIN UBILI, PA SPALILI SEDAM CIVILA KOD KAKNJA

 Ratni zločin tkz. HVO-a nad sedam nedužnih bošnjačkih civila u Poljanima kod Kaknja.

Nakon otvorenog napada HVO-a na općinu Kakanj 9. juna 1993. godine, selo Poljani kod Kraljeve Sutjeske našlo se u nepovoljnom položaju okruženo snagama HVO-a.

Upravo tu činjenicu zločinci su iskoristili da bi zatečene civile i mještane najprije mučili i ubili, a tijela potom spalili u šumi Klašnica između Poljana i Kraljeve Sutjeske.

Način izvršenja zločina identičan je onom korištenom tokom napada HVO-a na selo Ahmiće kod Viteza, gdje su ubijeni civili također spaljivani s ciljem zataškavanja zločina.

Tog dana na monstruozan način su ubijeni

  1. Meho Jusić,
  2. Nedžad Kadrić,
  3. Rifet Mehak,
  4. Latif Mehmedović,
  5. Mehmedalija,
  6. Safet Topalović
  7. Fehim Topalović

 

Ustanovljeno je da su pomenuta lica odvedena od svojih kuća u selu Poljani 9. juna 1993. godine od strane pripadnika Vojne policije HVO-a Kakanj, osim Latifa Mehmedovića koji je zatečen na cesti u blizini Kraljeve Sutjeske.

 

Ova lica su bila zarobljena u područnoj školi u Poljanima koja je služila kao logor, gdje su maltretirana i zvjerski mučena, da bi potom bila spaljena.

Tijela su pronađena u masovnoj grobnici u šumi Klašnica kod Poljana.

Stručnom analizom i pregledom leševa utvrđeno je da su četiri tijela izmasakrirana i nagorjela, a tri u potpunosti spaljena.

Očevici iskopavanja masovne grobnice u šumi Klašnica naprosto su se razbježali pred prizorom kakav nije zapamćen na kakanjskom tlu.

Za ovaj ratni zločin niko nije odgovarao, iako se nalogodavci i izvršioci mogu jednostavno identificirati.

  • 9. juni je jedan od najtužnijih dana u historiji Kaknja. Sve do 9. juna 1993.godine u kolektivnoj svijesti ovdašnjeg naroda najbolniji i najtužniji događaj bio je rudarska nesreća koja se 1965.godine dogodila u jami Orasi.
  • Buđenje strašnih zločinačkih velikodržavnih politika koje u osnovi imaju isključivost i mržnju prema etnički drugom i drugačijem pokazali su da su mogući i najstrašniji zločini. Odbranili smo se od agresora, sačuvali Bosnu i Hercegovinu i opstali na ovim prostorima. Danas u doba mira mi se suočavamo sa još jednim izazovom koji se naziva imenom kultura sjećanja. Smatram da mi u Kaknju na adekvatan i prikladan način gradimo i njegujemo kulturu sjećanja. Sve događaje iz naše bliže i dalje prošlosti obilježavamo na dostojanstven način.
  • Mi danas na ovom mjestu još jednom prizivamo pravdu. Mi tražimo da se kazne zločinci. To je naša ljudska obaveza i nećemo se umoriti u tome. Mi znamo da na ovom prolaznom svijetu nema apsolutne pravde. I kada se procesuiraju zločinci ne postoji adekvatna kazna za ovakve razmjere zločina. Zato danas na ovom mjestu porodicama žrtava zločina koji se dogodio u Poljanima i svim ljudima koji danas osjećaju bol u duši upućujem izraze suosjećanja i ohrabrenja. Uz traženje pravde, mi ustrajno i nepokolebljivo gradimo mir, suživot i toleranciju, sa nadom da se zlo nikada više nikome neće dogoditi – poručio je načelnik Općine Kakanj Mirnes Bajtarević.