Predmet Bijelo Polje:

Sud BiH osudio trojicu pripadnika HVO-a zbog ratnog zločina nad Bošnjacima

Trojica nekadašnjih pripadnika HVO-a su osuđena, a šestorica oslobođena optužbi za ratne zločine nad bošnjačkim civilima na području Mostara, dok je Sud BiH odbacio kvalifikacije da su sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu te počinili zločine protiv čovječnosti.

Predmet Bijelo Polje, koji se odnosi na ratne zločine počinjene nad zatočenim Bošnjacima u logoru Vojno, okončan je nakon petogodišnjeg postupka tako da je

• pripadnik 1. bojne HVO-a Nedžad Tinjak nepravomoćno osuđen na 12 godina zatvora, 
• Jure Kordić na tri, a 
• Dražen Lovrić na zatvorsku kaznu od godinu dana.

Istom presudom su njihovi suborci 

• Dario Sušac, 
• Nuhan Šikalo, 
• Dario Mihalj, 
• Stanko Škobić, 
• Tomislav Ančić 
• Slavko Golemac oslobođeni optužbe.

Od početka suđenja preminula su dvojica optuženih Nedžad Ćorić i Marinko Šunjić.

Tinjaku je tužiteljstvo dokazalo odgovornost po više točaka optužnice, od nezakonitog uhićenja bošnjačkih civila, nečovječnog postupanja te silovanja dviju žena.

Istodobno Kordiću i Lovriću su izrečene blaže kazne jer je dokazano da su sudjelovali u nezakonitim uhićenjima i nečovječnom postupanju prema zatočenim civilima.

Sudsko vijeće Suda BiH, kojim je predsjedala Enida Hadžiomerović, a čine ga još Jasmina Ćosić Dedović i Darko Samardžić, odbacilo je kao neutemeljene navode iz optužnice da su optuženi počinili zločin protiv čovječnosti, te s drugim pripadnicima sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu (UZP), širokom i sustavom napadu i progonu bošnjačkog stanovništva.

Logor u Vojnu spominjao se i pred Haaškim tribunalom u nekoliko sudskih postupaka, među kojima je i onaj protiv šestorice visokih nekadašnjih dužnosnika bivše Herceg Bosne.

Činjenični supstrat optužnice:

Optužnica tereti optužene da su u periodu od mjeseca jula 1993. godine pa do mjeseca marta 1994. godine, u toku oružanog sukoba između HVO-a i AR BiH: Nedžad Ćorić, Jure Kordić, Dražen Lovrić, Nedžad Tinjak, Nuhan Šikalo, Dario Mihalj, Stanko Škrobić, Tomislav Ančić, Marinko Šunjić i Slavko Golemac, kao dio širokog i sistematičnog napada HVO vojske i Vojne policije usmjerenog protiv civilnog bošnjačkog stanovništva na teritoriji Hercegovine, konkretno na teritoriji općine Mostar, koji je počinjen u sklopu državne ili organizacijske politike da se izvrši takav napad i znajući za takav napad, koji je imao za cilj zatvaranje, zlostavljanje i progon bošnjačkog civilnog stanovništva sa teritorije planirane Hrvatske države Herceg Bosne, u kojem su optuženi Nedžad Čorić i dr. svojevoljno i svjesno učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu svojim radnjama ili na drugi način pomagali i podržavali činjenje različitih oblika fizičkog, psihičkog i seksualnog nasilja, doprinosili stvaranju uslova u logoru koji su bili brutalni i ponižavajući, a koji zločini su počinjeni u cilju udruženog zločinačkog poduhvata ili su bili kao prirodna i predvidiva posljedica, a što je u suprotnosti sa međunarodnim humanitarnim pravom i Ženevskom konevcijom o zaštiti građanskih lica za vrijeme rata od 12.08.1949. godine, član 3. stav 1. tačke a) i c).

Tačke optužnice: 

Optužnica tereti optužene da su počinili:

• Nedžad Ćorić krivično djelo zločin protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h), a u vezi sa tačkama e) i g) KZ BiH, u vezi sa članom 29. i 180. stav 1. KZ BiH;
• Jure Kordić krivično djelo zločin protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h), a u vezi sa tačkama e), a) i f) KZ BiH, u vezi sa članom 29. i 180. stav 1. KZ BiH;
• Dražen Lovrić krivično djelo zločin protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h), a u vezi sa tačkom e) KZ BiH, u vezi sa članom 29. i 180. stav 1. KZ BiH;
• Dario Sušac krivično djelo zločin protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h), a u vezi sa tačkama e), f) i g) KZ BiH, u vezi sa članom 29. i 180. stav 1. KZ BiH;
• Nedžad Tinjak krivično djelo zločin protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h), a u vezi sa tačkama e), k), f) i g) KZ BiH, u vezi sa članom 29. i 180. stav 1. KZ BiH;
• Nuhan Šikalo krivično djelo zločin protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h), a u vezi sa tačkom g) KZ BiH, u vezi sa članom 180. stav 1. KZ BiH;
• Dario Mihalj krivično djelo zločin protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h), a u vezi sa tačkama g) i f) KZ BiH, u vezi sa članom 29. i 180. stav 1. KZ BiH;
• Stanko Škobić krivično djelo zločin protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h), a u vezi sa tačkom e) KZ BiH, u vezi sa članom 29. i 180. stav 1. KZ BiH;
• Tomislav Ančić krivično djelo zločin protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h), a u vezi sa tačkom g) KZ BiH, u vezi sa članom 180. stav 1. KZ BiH;
• Marinko Šunjić krivično djelo zločin protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h), a u vezi sa tačkom g) KZ BiH, u vezi sa članom 180. stav 1. KZ BiH;

i

• Slavko Golemac krivično djelo zločin protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1. tačka h), a u vezi sa tačkom e) KZ BiH, u vezi sa članom 29. i 180. stav 1. KZ BiH.

Sud je 1. jula 2019. godine u predmetu Neđad Ćorić i dr. (S1 1 K 27427 18 Kri) izvršio razdvajanje spisa u odnosu na optuženog Neđada Ćorića, iz razloga smrti optuženog, te će se postupak dalje nastaviti pod novim brojem S1 1 K 032875 19 Kri i nazivom Neđad Ćorić. Predmet iz kojeg je gore imenovani izdvojen nastavlja se voditi pod poslovnim brojem i nazivom S1 1 K 27427 18 Kri - Jure Kordić i drugi.

Rješenjem Suda od 8.7.2019. krivični postupak u odnosu na optuženog Neđada Ćorića je obustavljen, iz razloga smrti optuženog.

Rješenjem Suda od 27.2.2020. krivični postupak u odnosu na optuženog Marinka Šunjića je razdvojen te će se posebno voditi i dovršiti pod poslovnim brojem S1 1 K 035442 20 Kri, a iz razloga smrti optuženog.

Optužnica tereti optužene da su u periodu od mjeseca jula 1993. godine pa do mjeseca marta 1994. godine, u toku oružanog sukoba između HVO-a i AR BiH 

Nedžad Ćorić, kao pripadnik 1. bojne 2. brigade HVO i Kažnjeničke bojne, 

Jure Kordić, kao pripadnik 1. bojne 2. brigade a od 01.10.1993. godine do 19.04.1994. godine, te pripadnik logistike 2. brigade te od 01.03.1993. godine do 31.12.1993. godine i pripadnik Kažnjeničke bojne, 

Dražen Lovrić kao pripadnik 1. bojne 2. brigade HVO u svojstvu zapovjednika voda, 

Nedžad Tinjak kao pripadnik 1. bojne 2. brigade HVO do 30.06.1993. godine pomoćnik zapovjednika bojne VOS i pripadnik Kaženjeničke bojne, 

Nuhan Šikalo kao pripadnik HVO (1. bojna Bijelo Polje) od 18.05.1993. do 30.04.1996. godine, 

Dario Mihalj kao pripadnik 1. bojne 2. brigade HVO do 15.02.1993. godine a od 19.04.1993. godine pripadnik HVO, 

Stanko Škrobić kao pripadnik 1. bojne 2. brigade HVO – autojedinica, 

Tomislav Ančić kao pripadnik 1. bojne 2. brigade u svojstvu referenta općih poslova, 

Marinko Šunjić kao pripadnik 1. bojne 2. brigade do 30.06.1993. godine a od 01.07.1993. godine pripadnik 3. bojne 2. brigade i 

Slavko Golemac kao pripadnik 1. bojne 2. brigade HVO, kao dio širokog i sistematičnog napada HVO vojske i Vojne policije usmjerenog protiv civilnog bošnjačkog stanovništva na teritoriji Hercegovine, konkretno na teritoriji općine Mostar, koji je počinjen u sklopu državne ili organizacijske politike da se izvrši takav napad i znajući za takav napad,  koji je imao za cilj zatvaranje, zlostavljanje i progon bošnjačkog civilnog stanovništva sa teritorija planirane Hrvatske države Hereg Bosne, u kojem su optuženi Nedžad Čorić i dr. svojevoljno i svjesno učestvovali i u okviru kojeg je više od 70 civila bošnjačke nacionalnosti  sa područja Mostara nezakonito uhapšeno i odvedeno u logor Vojno, općina Mostar, gdje su držani do razmjene 02.12.1993. godine u nehumanim uslovima, kao i stotine muškaraca bošnjačke nacionalnosti koji su izvođeni iz logora Heliodrom na prisilni rad, pa nezakonito zatvarani u logor u mjesto Vojno, gdje su držani u ponižavajućim i nehumanim uslovima  u garaži i podrumu jedne kuće, izloženi fizičkom i psihičkom zlostavljanju, mučenju, znajući kakva je bila priroda tog sistema i sa namjerom da ga unaprijede, svjesno učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu zajedno s Radić Markom, Šunjić Draganom, Brekalo Damirom, Vračević Mirkom, Mihalj Mariom, Kolobara Ivicom i dr., s kojima su dijelili zajednički plan, optuženi Čorić Nedžad i dr. svojim radnjama počinili  ili na drugi način pomagali i podržavali činjenje različitih oblika fizičkog, psihičkog i seksualnog nasilja, te doprinosili stvaranju uslova u logoru koji su bili brutalni i ponižavajući, a koji zločini su počinjeni u cilju udruženog zločinačkog poduhvata ili su bili kao prirodna i predvidiva posljedica, a što je u suprotnosti sa međunarodnim humanitarnim pravom i Ženevskom konevcijom o zaštiti građanskih lica za vrijeme rata od 12.08.1949. godine, član 3. stav 1. tačke a) i c).