Kako su bošnjački branitelji Livna

hapšeni ‘93. godine i proglašeni pobunjenicima

Više od hiljadu Bošnjaka iz Hercegbosanske županije trebalo bi da novim boračkim zakonom budu okarakterizirani kao demobilizirani branitelji, budući da jedino oni nemaju to rješenje.

Oni, naime, posjeduju mobilizacijske kartone u kojima stoji da je riječ o oružanim pobunjenicima protiv tzv. Hrvatske Republike Herceg-Bosne, paradržavne tvorevine čiji su čelnici u Haškom tribunalu osuđeni za udruženi zločinački poduhvat.

Na rješavanju ovog pitanja inzistira Jasenko Tufekčić, predsjedavajući Povjerenstva koja usaglašava zakon o pravima demobiliziranih branitelja i članova njihovih obitelji.

“Pobunjenici“ u svojoj kući

 

Usvajanju novog braniteljskog zakona i konačnom rješenju statusa nada se i Nijaz Đonlagić, nekadašnji branitelj iz Livna. Danas je predsjednik Udruge logoraša “21. juli”.

“Vrijeme je da se to riješi. Bili smo branitelji i doprinijeli smo da Livno ne bude zauzeto i da ne pređe pod kontrolu Srba. Napravili smo puno za Livno. Danas nas nigdje nema”, kaže Đonlagić u razgovoru za Vijesti.ba, te pojašnjava kako su livanjski Bošnjaci dospjeli u situaciju da budu označeni kao pobunjenici protiv tzv. Herceg-Bosne.

On podsjeća da su od početka rata livanjski Bošnjaci bili mobilizirani u HVO kako bi se zajedno sa Hrvatima suprotstavili JNA. Đonlagić je bio dozapovjednik Petog sektora brigade “Petar Krešimir IV”. No, 21. srpnja 1993. godine došlo je do promjene.

Razoružavanje mještana po selima

Noć ranije, pripadnici HVO počeli su razoružavati mještane sela oko Livna. Tu akciju i hapšenje bošnjačkog stanovništva nastavili su 21. srpnja u samom gradu. Više od 2.000 ljudi, od 15 do 70 godina starosti, bilo je uhapšeno tog dana.

“Tog jutra je trebalo da idem na položaj, ne znajući šta se događa. No, vojnici su bježali iz starog grada, govoreći mi da ih po gradu hapse i odvode. Želio sam uspostaviti telefonski razgovor sa zapovjedništvom, ali su naši telefoni bili isključeni. Počela je pucnjava, a mi nismo znali ni šta da radimo ni kuda da idemo. Malo smo se samoinicijativno organizirali, postavili neke barikade, napravili koliko smo mogli. Jednostavno, nismo bili spremni za rat, takav gradski rat… Glupost…”, priča Đonlagić.

Livanjski Bošnjaci nikada nisu dobili status demobiliziranih branitelja

Mišljenja je da je akcija napada i hapšenja Bošnjaka bila smišljena i strateška igra pripadnika HVO-a, te da je imala cilj.

“U postrojbama livanjskog HVO-a bilo je više od hiljadu Bošnjaka. Vjerovatno su išli na to da nas razbiju, razoružaju. Iz postrojbi brigade se išlo na Vakuf, Mostar… Možda su mislili da mi nešto radimo, da eto… Jednostavno su isprovocirali da dođe do manjeg sukoba. Zapaljeno je nekoliko kuća, ali na sreću nije bilo puno žrtava. Većina nas nije ni upotrijebila oružje, a oni su rešetali po našim kućama. E ako sam ja pobunjenik u svojoj kući, a nisam znao zašto se puca po meni…Bili smo svjesni da nemamo šta tražiti, jer ako sukob eskalira, došlo bi do razaranja starog grada, stradanja civila i svih, a to nismo željeli”, nastavlja Đonlagić.

Nakon sukoba, stupio je u kontakt sa brigadom. Potom je uslijedio i sastanak. Hrvatima je naređeno da prestanu pucati po gradu. Bošnjaci su razoružani, a Đonlagić je tražio njihovu zaštitu kako incidenti ne bi bili nastavljeni.

Livanjski Bošnjaci nikada nisu dobili status demobiliziranih branitelja i nadaju se da će novi braniteljski zakon riješiti ovo pitanje.

Upletenost Hrvatske i SIS-a

Portal Vijesti.ba u posjedu je niza dokumenata koji svjedoče o akciji hapšenja i razoružavanja livanjskih Bošnjaka 21. srpnja 1993. godine, koji su kasnije označeni kao pobunjenici protiv Herceg-Bosne, ali i o narednim postupanjima i planovima.

Da je Ministarstvo obrane Hrvatske bilo informisano o akciji u Livnu svjedoči dopis koji im je uputio načelnik SIS-a Stjepan Rojnica. Sve se odigralo 21. srpnja 1993. godine. U tom dokumentu se navodi da su snage HVO u proteklom razdoblju planirale demobilizirati veći broj Muslimana, što je kod istih izazvalo revolt i negodovanje. Planirane akcije koje su zbog toga uslijedile, počele su 20. srpnja i to u sektoru ”Cincar” gdje u u većini muslimanske snage. U isto vrijeme uslijedila je demobilizacija u samom gradu gdje su takođe u većini muslimani. Akcija je provedena brzo i efikasno, zatočen je značajan broj muslimana (cca 1.000). Rojnica još piše da nije preuzeta kontrola nad jednim dijelom ”Cincara”, kao ni u pojedinim dijelovima Starog grada Livna gdje se još vode ulične borbe.

Kontrovorezne ratne odluke procurile u javnost

Vijesti ba su u posjedu i Odluke koju je općinski HVO Livno donio na sjednici 23. srpnja 1993. godine. U njoj se govori o izmjenama i dopunama Odluke o načinu provođenja i izvršenja radne obaveze na području opštine Livno, a u vezi sa, kako je navedeno, događanja pobune od 21. jula 1993. godine. Ovom odlukom definisano je da će svim radnicima, za koje se utvrdi da su učestvovali u pobuni, biti uručeno rješenje o prestanku radnog odnosa sa 21. julom 1993. Takođe, ukoliko je neko od članova njihovih porodica učestvovao u pobuni, radnici će se uputiti na neplaćeno odsustvo s rada.

Dio dokumenata svjedoči o informacijama iz septembra 1993. godine. Iz Odjela unutrašnjih poslova Policijske uprave Livno 17. rujna upućen je dopis načelniku SIS-a u kojem stoji da je primjećeno da se po gradu slobodno šeta bar 10 osoba muslimanske nacionalnosti koje zbog sudjelovanja u oružanoj pobuni trebaju biti zatvorene u O.Š. ”IGK”. Kako se navodi, nije poznato kako su te osobe došle do slobode, ali se konstatira da su je riječ o sudionicima u oružanoj pobuni, te da moraju biti zatvoreni. “U nekoliko navrata vršili smo ponovna privođenja takvih, ali to ne daje rezultata, pa se stalno puštaju neki drugi zatvorenici. Napominjemo da više nemamo namjeru pratiti tu pojavu niti te osobe privoditi. Ukoliko niste u mogućnosti vršiti osiguranje zatočenih muslimana, molimo vas da tu obavezu na nas prenesete”, stoji u informaciji.

Muslimanski problem

Zapovjednik Brigade ”Petar Krešimir IV” Rodolfo Barrio Saavedra  zvani Argentinac u svom izvješću od 28. rujna 1993. potvrđuje da je livanjska brigada 21. srpnja te godine demobilizirala 1.350 muslimanskih vojnika za jedan dan borbe u gradu. On, između ostalog, konstatira da ne postoji politička odluka o tretmanu i policijskoj obradi muslimana u Livnu. Dodaje da je “muslimanski problem u gradu kritičan, jer ne postoji odluka o policiji koja obrađuje taj problem”. “To izaziva mogućnost terorizma i političkih problema sa UNRPOFOR-om i EZ-om koji nas mogu optužiti za ratni zločin”, stoji u izvješću. Ovaj zapovjednk zaključuje da politička odluka o policiji i tretmanu muslimana mora biti određena zapovijed. Smatra da to nije učinjeno “da ne bi smo imali problema sa internacionalnim organizacijama koje bi nas mogle optužiti za nepoštovanje ljudskih prava i za podizanje geta”.

“Informacija o rješavanju muslimanskih problema u Livnu”

Odjel obrane iz Sektora sigurnosti tzv. Herceg-Bosne dostavlja Analitičkom i Operativnom odjelu 30. rujna te godine informaciju o rješavanju muslimanskih problema u Livnu. Konstatira se da su muslimani nedavno razoružani te da se stotinjak njih pridružio otporu i da su pritvoreni. Ostalim su garantirana sva prava, te da se slobodno kreću. U ovoj informaciji prosuđuje se da je u općini tada bilo oko 1.300 vojno sposobnih muslimana koji se slobodno kreću po Livnu. Kako je navedeno, Brigada je razoružala muslimane na osnovu svoje sigurnosne prosudbe. Dodaje se da smatra da se stalo na pola puta i da su civilne vlasti trebale donijeti precizne upute reguliranja muslimanskog problema.

Navedeno je da su u Livnu “zapažene sve naše dječje bolesti rješavanja muslimanskog problema”. Navodi se da je to razlog zbog kojih je izgubljen veliki dio teritorija tzv. Herceg-Bosne. “Vrlo je opasno imati u općini toliki broj civila, te vojno sposobnih muškaraca”, navodi se u informaciji. Predlaže se da im se spriječe svi telegrami zbog sprječavanja oticanja informacija. Da im se ograniči sloboda kretanja. Pored toga, navedeno je da se treba omogućiti nesmetan odlazak onih koji to žele u inozemstvo, osim ako su sigurnosno zanimljivi.